Dnevna svjetlost
Potrebna nam je dnevna svjetlost, na primjer da bismo regulisali svoj biološki sat koji treba svjetlost, kako bismo se osjećali svježe i dobro odmoreni ujutro, te umorni navečer. No i tokom dana, dnevna svjetlost utiče na naše stanje i raspoloženje. Dnevna svjetlost također utiče na učinkovitost ljudi. Švedsko istraživanje pokazalo je da studenti u učionicama bez prozora imaju mnogo više problema s koncentracijom i kooperativnošću nego studenti u učionicama dobro osvjetljenim dnevnom svjetlošću.
Unutrašnja dnevna svjetlost predstavlja kombinaciju sunčevog svjetla, nebeskog svjetla i reflektujuće dnevne svjetlosti.
Sunčeva svjetlost
- je dio dnevne svjetlosti koja zrači direktno od sunca i sjaji kroz prozore.
- daje karter prostoriji pomoću jakih učinaka svjetla i sjene.
- ulazi dublje u dom posebno u proljeće i zimu kada je sunce nisko na nebu.
- je također svjetlost koja može biti toliko jaka da je potrebno zasjenjivanje.
Nebeska svjetlost
- predstavlja dio dnevne svjetlosti koju atmosfera raspršuje i ponovno usmjerava Može doći zajedno sa sunčevom svjetlošću ili posebno (npr. po oblačnim vremenskim uslovima).
- daje prostoriji mekano i jednolično svjetlo, ali se smanjuje s udaljenošću od prozora. Dobro je pravilo da biste trebali moći vidjeti nebo iz dijelova prostorije u kojima vam je potrebna pregršt dnevne svjetlosti.
- Reflektirana dnevna svjetlost
- ili prizemna svjetlost je ona svjetlost koju reflektiraju vanjske površine – okolne zgrade, stabla, travnja, terasa itd. ali koja putem postaje slabija.
- u unutrašnjosti prostora, svjetlost reflektuju razne površine - podovi, stropovi. Zapamtite da tamni prozorski okviri, tamni podovi, stropovi i zidovi absorbuju ili „kradu“ mnogo refleksije dnevne svjetlosti od prostorije.
- reflektuje je travnjak, terasa ili zid, no usput je znatno smanjuju.
- reflektuje se u unutrašnjost prostorije na različitim površinama – podovima, stropovima i zidovima. Zapamtite da tamni prozorski okviri, tamni podovi, stropovi i zidovi absorbuju ili „kradu“ mnogo refleksije dnevne svjetlosti od prostorije.
Tama i depresija
- što je tamnije godišnje doba, to je više svjetla potrebno našim organizmima. Kada nema dovoljno svjetla, proizvodnja hormona serotonina smanjuje se i u mozgu se povećava proizvodnja hormona sna melatonina. Drugim riječima, za vrijeme tamnih zimskih dana naša se tijela osjećaju kao da smo na putu u krevet.
Neki su ljudi u toj mjeri osjetljivi na nedostatak svjetlosti da pate od zimske depresije. Ipak, postoji lijek: istraživanje provedeno u psihijatarskoj bolnici u Hillerodu, Danskoj, pokazalo je da dnevna svjetlost sprječava zimsku depresiju.