Poboljšanje produktivnosti je cilj privatnih i javnih organizacija. Jednostavna  organizacija i postepeni procesi su neki od alata koji se koriste za poboljšanje produktivnosti. Postavlja se pitanje: Da li ste ikada kvalitet zraka u prostoriji uzeli kao jedan od alata za poboljšanje produktivnosti?

Sve veći procenat globalnog GDP-a ostvaruje se u kancelarijskom okruženju. Impresivne kancelarijske kule su znamenitosti urbanizacije i bogastva, ali ipak, kvalitet zraka u njihovim prostorijama često je zanemaren parametar dizajna.

Brojna naučna istraživanja su pokazala da povišena temperatura i loš kvalitet vazduha  mogu negativno uticati na radne performanse.

”Mi kao dizajneri, trebalo bi da se fokusiramo na stvaranje pozitivnog mentalnog blagostanja za ljude u zgradama prije nego na odsustvo lošeg zdravlja. U ovome, dnevno svjetlo igra ključnu ulogu.” istakao je profesor Koen Steemers sa univerziteta Kembridž, na 6. Svjetskom simpoziju, održanom u Londonu u septembru 2015 godine, na međunarodnom forumu za istraživanje dnevne svjetlosti.

Produktivnost se može povećati do 10%

Studija Tehničkog univerziteta u Danskoj, napravljena od strane naučnika za unutrašnju klimu Pawela Wargocki i Davida P. Wyon 2013 godine, otkrila je da unutrašnje okruženje može uticati na produktivnost rada i do 10%.

Zadaci koji zahtijevaju koncentraciju, memoriju i izvornu misao posebno su podložni  lošem kvalitetu unutrašnjeg zraka (Izvor: "Uticaji unutrašnjeg okruženja na performanse", David P. Wyon i Pawel Wargocki, ASHRAE Journal, mart 2013, str. 46-50).

Značaj dnevnog svjetla

Dnevna svjetlost je blisko povezana sa boljim raspoloženjem, manjim umorom i smanjenom naprezanju očiju (DEIC Handbook strana 25). Različite studije su pokazale da se performanse i produktivnost radnika u poslovnim, industrijskim i maloprodajnim okruženjima mogu poboljšati sa kvalitetom svjetlosti.

U SAD-u jedna kompanija je uspjela povećati produktivnost rada jednostavnim premještanjem svojih uposlenika u novu zgradu sa većom količinom dnevnog svjetla, što je za rezultat dalo značajno poboljšanje u finansijskoj dobiti (Edwards i Torcellini, 2002, str. 25 u Priručniku DEIC-a).

Prirodna ventilacija može pomoći u sprečavanju pregrijavanja u poslovnim zgradama

Veće komercijalne zgrade, kao što su poslovne zgrade sa kancelarijama, obično imaju složenije zahtjeve za kontrolu kvaliteta vazduha. Nivo ventilacije često je determinisan potrebom za hlađenjem, prije nego potreba za dovodom svježeg vazduha za korisnike prostorija.

Uz sve veće zahtjeve za energetskom efikasnošću zgrada, potreba za grijanjem je mnogo niža nego što je to bilo prije 10-20 godina, a potreba za hlađenjem se povećava.

”Savremene poslovne zgradu imaju nizak nivo gubitka toplote, što ljetni period čini još izazovnijim. Prirodna ventilacija tokom ljetnog, proljetnog i jesenjeg perioda može znatno samnjiti potrošnju energije i doprinijeti poboljšanju udobnosti” izjavio je Peter Foldbjerg, šef VELUX Knowledge Center.

Dobri rezultati se mogu postići i kombinovanjem prirodne i mehaničke ventilacije. Može se odnositi na hlađenje tokom noći ili ventilatorsko hlađenje.

Ulaganje u unutrašnje okruženje zasigurno se višestruko vraća

Vrijednost posla stvorenog u kancelarijama premašuje poslovanje i toškove izgradnje, te stoga i mala ulaganja u unutrašnjost radnog prosotra mogu rezultirati višestrukim povratkom – nalazi se u izvještaju stručnjaka za procjenu životnog ciklusa Davisa Langdona (Izvor: Dnevno svjetlo i arhitektura, Izdanje 23, str. 92).